“Hrvatsko udruženje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti osnovano je 1950. godine odvajanjem nekih članova iz ULUH-a. Samo pet godina kasnije, 1955. godine, osnovana je unutar ULUPUH-a tzv. STUDIJSKA SEKCIJA (povjesničari umjetnosti, likovni kritičari, arhitekti-teoretičari). Bilo je to doba snažnih odjeka rada i rezultata Akademije primijenjenih umjetnosti, koja je trajala koliko je trebalo za odgoj jedne izvanredne generacije studenata: Jagoda Buić, Zvonimir Lončarić, Ante Jakić Sony, Vasko Lipovac, Zlatko Bourek, Mladen Pejaković i dr. Akademija je ukinuta političkim umom 1955. i jedna kritična masa intelektualaca, pedagoga, arhitekata-teoretičara tražila je mjesto, grupu ili sekciju za nastavak teoretskog rada, polemiku, razmjenu mišljenja, akcije. Profesori Akademije (koja ni do danas nije obnovljena) bili su, među arhitektima, Zvonimir Radić, Vjenceslav Richter, Đura Kavurić. U to vrijeme, prva polovica pedesetih godina 20. stoljeća, u ULUPUH-u je najglasnija stvaralački bila grupa arhitekata (Bernardo Bernardi, Vjenceslav Richter…). Jedni su otišli u Sekciju arhitekata, drugi u Studijsku sekciju. Uz povjesničare umjetnosti i kritičare ti arhitekti – teoretici bili su snažna okosnica Studijske sekcije. Antoaneta Pasinović arhitektica-teoretičarka, Nada i Mladen Grčević teoretičari fotografije, Davor Matičević, Vladimir Crnković, Želimir Koščević i gotovo svi poznati povjesničari umjetnosti, od tada do danas, promiču struku u toj sekciji ULUPUH-a.” (Marina Baričević, 2005.)
link: Studijska sekcija ULUPUH-a
na fotografiji: Ivana Meštrov: Međunarodni arhiv kritičkih i eksperimentalnih kustoskih praksi, Galerija Miroslav Kraljević (29.10.-15.11.2008.). U suradnji s kustosicom Anom Janevski i dizajnericama Majom Čule i Dorom Budor. (foto: Marko Ercegović)
Čudim se da nije naknadno obnovljena Akademija primijenjenih umjetnosti u Zagrebu. Vidljivo je da su neki od sadržaja za koje bi se na njoj trebalo obrazovati oformljeni unutar drugih fakulteta, ALU – restauratorstvo, moderni dizajn, nešto na Arhitektonskom, dizajnu tekstila, te teorija umj. na FF, itd, ali još i danas se vidi nedostatak međusobne povezanosti zajedničkim prstenom.