Eta Linčir i Jasmina Merkus

U okviru Tjedna primijenjenih umjetnosti Eta Linčir i Jasmina Merkus u svojim će susjednim ateljeima u Visu (ulica V. Nazora br 58/1 i br 76) održati petodnevnu radionicu Žica i staklo. Radionica će se održati od 13. do 17. lipnja 2018. (od srijede do nedjelje), od 10 do 13 sati. U ateljeu Ete Linčir raditi će se na oblikovanju žice i metalnih materijala a u ateljeu Jasmine Merkus na rezanju stakla i spajanju tih dvaju materijala putem fuzije u peći za staklo. Izrađivati će se privjesci i tanjurići koji će se potom izložiti na otvorenom prostoru između dva ateljea. Radionica je namijenjena mladima (starijima od 15 godina) te odraslima. Maksimalan broj polaznika je 5 pa se za sudjelovanje potrebno unaprijed prijaviti autoricama na etalincir@gmail.com

Razgovara: Patricia Počanić

Razgovor s Etom Linčir:

Završili ste školu likovnih umjetnosti (Centar za odgoj i obrazovanje u umjetnosti i kulturi), smjer fotografije u Splitu 1987. godine, upisali ste 1988. godine studij povijesti umjetnosti i ruski jezik na Filozofskom fakultetu u Zadru. Od 1991. godine djelujete kao fotografkinja u Zagrebu, a u razdoblju od 2001. do 2004. godine radili ste Otvorenom atelijeru Lumezi kada i započinje Vaše dugogodišnje djelovanje u izradi nakita. Koliko je različito školovanje utjecalo na Vaš rad?

Eta Linčir

Ne bih rekla da je školovanje bilo različito. Sve je to imalo nekakav likovni smjer i sasvim sigurno je utjecalo na ovo što danas radim. Na fakultetu je to bila čista teorija koja me nije zadovoljavala. Kad sam napustila fakultet stjecajem nekih okolnosti zaposlila sam se u ateljeu Lumezi kao prodavačica. Iz čiste dosade počela sam se igrati sa srebrom. Vrlo brzo shvatila sam da je to posao mog života.

Oblikovanje unikatnog nakita od plemenitih materijala kojim se danas bavite usavršili ste u prethodno spomenutom Otvorenom ateljeu Lumezi. Budući da u Hrvatskoj ne postoje visoki institucionalni oblici obrazovanja za oblikovanje nakita, jeste li naišli na poteškoće pri učenju, realizaciji radova? Jeste li potražili edukacije i u inozemstvu?

S tehničke strane uvijek sam si postavljala zadatke za stepenicu više nego sam zapravo bila u stanju napraviti a istovremeno mi je bilo važno da u likovnom smislu postignem to što hoću i tako sam vrlo brzo učila. Da sam završila neku školu ili zanat u nekoj zlatarskoj radionici sasvim sigurno bi me to ograničilo. Struka ima neka svoja pravila, ukalupi te. Možda ne bih imala slobodu koju imam sad.

Budući da se u Vašim radovima vrlo često koristite srebrom koje potom kombinirate s poludragim kamenjem, školjkama, staklom, koraljem te svilom povezujući tako kontraste već u izboru materijala, gdje nalazite ishodište za formu i sadržaje?

Obično krenem od materijala pa gdje me odvede.

Povodom ovogodišnjeg izdanja Tjedna primijenjenih umjetnosti održati ćete radionicu u svom ateljeu na Visu. Koje su prednosti, osim neizmjerne ljepote okoline, rada u otočkoj sredini?

Prednost je mir i sporiji ritam nego u gradu. Kad se umoriš prošetaš, otplivaš i nastaviš s poslom.

Pokazuju li otočani i turisti interes za učenje izrade nakita?

Za ovu radionicu u Tjednu primijenjenih umjetnosti  već ima zainteresiranih.

Nailazite li na poteškoće s plasiranjem radova na tržište? Gdje nabavljate potrebne materijale i alate za rad?

Zadnjih godina se ova kriza odrazila na prodaju ali čini se da sad ide na bolje. Alat u zadnje vrijeme nabavljam preko interneta a ostalo na sajmovima i u specijaliziranim dućanima. Vrlo često koristim materijale nađene u prirodi, susjedi mi skupljaju riblje kosti itd

Izlagali ste samostalno i sudjelovali na brojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj u inozemstvu (u Zagrebu ste 2016. imali veliku samostalnu izložbu u Muzeju Mimara). Pomaže li Vam izložbena djelatnost kako bi javnosti prezentirali svoj rad? Možete li na izložbama predstaviti djela koja su više eksperimentalnog karaktera i kojima uporabna vrijednost može biti stavljena u drugi plan?

Izložbe su prilika da predstavim svoj rad izvan ateljea. Moj nakit je uglavnom nosiv. Na nekim izložbama predstavila sam radove koji su bili predimenzionirani ali ne i nenosivi.

Razgovor s Jasminom Merkus:

Završili ste školu primijenjene umjetnosti (Escuela de la Palma), odjel za umjetnost apliciranu na zidne površine u Madridu (2001.–2004.) te diplomirali likovnu umjetnost na Universidad Complutense de Madrid (2006.–2012.). Kakvo je Vaše iskustvo školovanja u Španjolskoj? Koje ste pristupe umjetnosti ili vještine razvili tijekom školovanja?

Zadovoljna sam s programima školovanja u Španjolskoj. Likovnu umjetnost sam studirala u Madridu, na Universidad Complutense – Campus Ces Felipe II – Aranjuez u jednom konstruktivnom ambijentu s mlađom generacijom profesora, što je impliciralo i blisku relaciju između profesora i studenata. Jednu godinu sam provela kao stipendistica u Barceloni na Faultat de Belles Arts i jednu godinu kao stipendistica programa Erasmus na Accademia de Belle Arti u Macerati u Italiji. U Escuela de Arte La Palma (Viša škola primijenjenih umjetnosti – La Palma) imala sam sreću primiti obuku od stručnjaka u području oblikovanja stakla, keramike, reljefa, itd. U ovoj školi stekla sam stručnu obuku, a znanja sam dalje sama razvijala, tijekom samostalnog rada ili rada po narudžbi, a i na stručnim tečajevima u Real Fábrica de Cristales de la Granja i Fundació Centre del Vidre u Barceloni. Sveukupno školovanje u Španjolskoj mi je dalo jednu solidnu bazu i slobodu izražaja ideja u različitim vrstama materijala, s obzirom da je moje školovanje bilo multidisciplinarno (slikarstvo, grafika, skulptura, fotografija, scenografija i performativne umjetnosti).

Jasmina Merkus

Danas radite u Hrvatskoj i Španjolskoj. Kako to da ste otvorili atelje na Visu?

Oduvijek sam željela provesti više mjeseci na otoku. Od malena sam voljela otok Vis. Provodila sam ljeta kod none i dede u uvali Rogočić. Tako da se može reći da sam otvaranjem studija-galerije ostvarila taj san, provodeći pet ili šest mjeseci godišnje na otoku.

Koje su prednosti umjetničkog rada u otočkoj sredini? Pokazuju li otočani i turisti interes za učenje izrade nakita / umjetničkih predmeta?

Prednost rada u otočkoj sredini je u prvom redu okruženje – mediteranska priroda i autentična kamena arhitektura koja nadahnjuje. Inozemni turisti dosad su pokazali više interesa za učenje izradi umjetničkih predmeta, ali ne smijem zaboraviti otočku djecu koja također pokažu interes. Nema ništa ljepše od dječaka koji želi napraviti naušnice za majčin rođendan. Mogla bi to biti i jedna djevojčica, ali u mom slučaju radilo se o jednom dječaku.

Nailazite li na poteškoće s plasiranjem radova na tržište?

Ljetni mjeseci na otoku su vrlo zanimljivi za plasiranje radova i za razmjenu ideja. Ljeti se stvara vrlo zanimljiv ambijent na otoku i važno je dozvoliti si da te događaji iznenade.

Gdje nabavljate potrebne materijale i alate za rad?

Sto se tiče slikarstva, u Hrvatskoj je lako naći potrebne materijale, ali materijale i alate za radove izvedene u staklu još uvijek nabavljam u Španjolskoj.